UPALE DIŠNIH PUTOVA u dječjem vrtiću.

 
    Nakon što dijete krene u vrtić, uobičajeno se javljaju gotovo neprekidno curenje iz nosa i kašalj. Iscjedak može biti vodenast ili gust, bistar ili obojen. Kašalj je obično produktivan (vlažan) i javlja se zbog cijeđenja sekreta niz stražnju stjenku ždrijela u dušnik i bronhe.
 
     Roditelji se tada najčešće pitaju: „ je li oslabio imunitet mog djeteta?“ i „postoji li u vrtiću netko tko je nosilac nekog uzročnika bolesti?“ Odgovor na prvo pitanje je da je s djetetovim
imunitetom sve u redu. A na drugo odgovor bi mogao biti da otprilike trećina ljudi u ždrijelu nosi neku od bakterija koja kod osjetljivog domaćina, odnosno kod samog nosioca u pogodnom trenutku izaziva bolest.
Dijete je u krugu obitelji bilo izolirano od mogućnosti kontakata s izvorom zaraznih bolesti. Dolaskom u skupinu djece naizmjenični grupni i osobni kontakti intenzivniji su i učestaliji. U takvim uvjetima lako se razvije lanac epidemijskog procesa.
 
     Prosječno se tek nakon pete godine života stvara dovoljna količina protutijela koja mogu pružiti zaštitu. Tek nakon treće godine boravka u kolektivu učestalost obolijevanja pada na razinu učestalosti pobola djece koja ne pohađaju kolektiv.
Veliku važnost treba pridodati prepoznavanju i utvrđivanju znakova bolesti kao što su povišena temperatura, povraćanje, proljev, odbijanje hrane, plač, razdražljivost, kašalj, otežano disanje, osipi, promjena boje kože, svjesnost.
 
      Uz to je potrebno prevenirati putove širenja bolesti – kapljično, preko ruku, igrački, pribora za jelo, posteljnog rublja.
Uočavanje bolesti kod djeteta koje polazi vrtić zahtjeva njegovu izolaciju iz kolektiva i provođenje uspješnog liječenja kod kuće. Djetetov pedijatar treba utvrditi sposobnost djeteta za povratak u kolektiv.
 
     Praćenje pobola djece u vrtiću sustavno je i sveobuhvatno. Važna je suradnja vrtića i roditelja djece. Sveobuhvatna izmjena informacija između odgojitelja i roditelja o zdravstvenom stanju djeteta pomaže u sprječavanju, ranom otkrivanju i nadzoru nad bolestima. Izolacija bolesnog djeteta i donošenje liječničkih ispričnica ide tome u prilog.
 
 
KAKO SMANJITI UČESTALOST I TEŽINU UPALA DIŠNIH PUTOVA?
 
Osigurajte optimalne uvjete kako bi prirodni mehanizmi obrane bili što učinkovitiji!
 
  • Toaleta nosa – ispiranje nosa fiziološkom otopinom i pravilno ispuhivanje nosa (ispuhuje se jedna po jedna nosnica)
  • Često pranje ruku
  • Uporaba jednokratnih papirnatih ručnika
  • Redovito pranje posteljnog rublja
  • Optimalna prehrana – zdrava i raznovrsna
  • Boravak na svježem zraku – suhi zrak u zatvorenim, grijanim prostorima posuši sluznicu dišnih putova i slijepi trepetiljke koje imaju ulogu čistača sluznice pa čišćenje sluznice prestaje
  • Kretanje i tjelesna aktivnost – ubrzava se disanje, strujanje zraka postaje višestruko brže, a time i čišćenje dišnih putova
  • Provjetravanje prostora
Andreja Hribar
KontaktSLUŽBENE OBAVIJESTI